Dohrana i dojenje

Nekada moćan način da se pomogne napredak deteta danas je usled zamene teza postao ljuti protivnik dojenja. Dohranjivanje je postalo standardna reakcija na subjektivnu procenu gladovanja, a termin “dohrana” se potpuno poistovetio sa adaptiranom formulom.

Dojenje je najprirodniji način hranjenja deteta majčinim mlekom. Preporuke su da se deca isključivo doje u toku prvih šest meseci života a da se dojenju pristupa na svaki zahtev. Jedino na ovaj način beba u svakom trenutku dobija sve što joj je neophodno i zato nema potrebe za dodavanjem bilo koje druge vrste hrane i tečnosti. Bilo kakvo odstupanje od isključivog dojenja narušava ovaj koncept i kompromituje ga. Zbog toga, pre nego što se donese odluka o dohranjivanju deteta, trebalo bi u potpunosti biti svestan značenja i svrhe ovog postupka.

ŠTA JE DOHRANJIVANJE I KADA SE SAVETUJE

Dohranjivanje je mera kojom se u bebinu ishranu dodaje neka vrsta mleka na neki drugi način pored dojenja. Razlozi za savetovanje dohrane mogu biti različiti. Dohrana se najčešće savetuje kod:

  • Prevremeno rođenih beba
  • Kod beba sa malom porođajnom telesnom težinom za termin (ispod 2500 grama)
  • Kada je prisutan gubitak u težini jednak ili veći od 10% porođajne težine
  • Može se savetovati na mesečnoj kontroli kada nije registrovan napredak ili je on ispod preporučenih vrednosti (trebalo bi tek nakon pokušaja korigovanja tehnike i ritma dojenja).

Povremeno dohranjivanje ili davanje zamenskih obroka nije obuhvaćeno konceptom isključivog dojenja. Ipak nekada su ove mere opravdane imajući u vidu napore sa kojima se majka susreće. Ukoliko će ovaj postupak obezbediti majci dovoljno vremena da odmori onda će kao takav zapravo pomoći dojenje. Ne bi trebalo preterivati i često ponavljati praktikovati ove mere već prvenstveno pokušati sa reorganizacijom obaveza u toku dana.

KADA NE BI TREBALO DOHRANJIVATI BEBU

Strah da beba neće “dovoljno” napredovati ili da je gladna ne bi trebalo da bude razlog za uvođenje dohrane. Uloga dohrane nije da pruži subjektivni utisak sitosti već da pomogne bebin napredak ili olakša obavljanje neke obaveze. Često se dešava da zapravo prekomerno hranjenje bebe dovede do pojave tegoba i problema sa varenjem. Dugotrajni podoji ili učestali zahtevi za sisanjem takođe nisu nešto zbog čega bi trebalo da se odlučite za uvođenje dohrane. Svaka beba se na drugačiji način prilagođava na spoljni život, a jedino im dojenje pruža egzistencijalnu sigurnost. Čak ni noćne podoje ne bi trebalo skraćivati ili menjati jer i oni imaju svoju svrhu u regulisanju bebinog bioritma.

Pročitajte- ZAŠTO BEBA TRAŽI DA SISA POSLE PODOJA

Ako isključivo dojena beba nije napredovala na mesečnoj kontroli u skladu sa preporučenim vrednostima to ne znači direktno da majka nema dovoljno mleka. Ova pojava zapravo pokazuje da beba nije unosila dovoljnu količinu mleka putem dojenja. Dakle prva mera ne bi trebalo da bude dohranjivanje već pokušaj korekcije ritma ili tehnike dojenja. Tek nakon kontrole i rezultata dnevnog napredovanja bebe trebalo bi razmisliti o uvođenju dohrane. Ako sledeća mera bude uvođenje dohrane, to bi trebalo prvenstveno biti majčino mleko.

ŠTA ZA DOHRANJIVANJE

Prvi izbor za dohranu bi trebalo da bude majčino mleko! Dakle, dohranjivanje ne podrazumeva uključivanje adaptirane formule u ishranu. Činjenica da se pojavila indikacija ne znači da je majčino mleko slabijeg kvaliteta ili nedovoljne količine. Mleko majke koja želi da doji svoje dete je UVEK NAJKVALITETNIJI IZBOR ZA NJEGA. Tek ukoliko praženjenjem dojki između podoja majka nije u stanju da prikupi dovoljnu količinu mleka ili je ovakav pristup previše naporan trebalo bi uključiti adaptiranu formulu.

Količina mleka koja se daje dohranom je različita. Kao i kod svega što se tiče dece, ne bi trebalo sputavati ali ni ne forsirati. Dakle, koliko god beba želi i prihvata. Ukoliko dohranjivanje sa “koliko beba želi” dovodi kasnije do tegoba poput preterane količine gasova ili vraćanja hrane, trebalo bi smanjiti količinu.

KAKO SE DETE DOHRANJUJE

Najbitnija stvar kod uspešnog dohranjivanja bebe je poštovanje svih preporuka koje isključivo dojenje podrazumeva. Podoj se ne ograničava zbog potreba dodavanja dohrane i ona se dodaje tek po završenom podoju.

Prednost bi trebalo dati načinima koji ne imitiraju dojenje. Suština dohranjivanja je obezbediti dodatni unos hrane, ali ne tako da način bude lakši od dojenja. Upravo zbog ove činjenice se ne preporučuje upotreba standardnih cucli i flašica. Njihova upotreba vodi u favorizaciju jer će dete težiti lakšem načinu hranjenja. Dakle, flašice i cucle su nešto što se preporučuje za HRANJENJE deteta (kada se dojenje ne praktikuje) a ne za dohranjivanje.

Najbolji način za dohranjivanje podrazumeva korišćenje šolje ili kašičice (metalne ili silikonske). Ove tehnike jesu zahtevnije ali je njihova prednost u tome što neće kompromitovati dojenje. Takođe postoje i specijalne hranilice koje se mogu koristiti u ovu svrhu.

Dohranjivanje podrazumeva dodavanje mleka uz dojenje, a način dohranjivanja ne bi smeo da ga kompromituje. Ukoliko primetite da beba nakon uvođenja dohrane nerado prihvata dojku i dojenje, promenite način dohranjivanja. Dohrana obezbedjuje samo dodatni unos hrane, dok dojenje ima mnogo više funkcija i prednosti pa zbog toga ne bi trebalo rizikovati da beba prestane da sisa. Dohranu i način dohranjivanja bi trebalo staviti u službu dojenja a ne obrnuto.

DO KADA SE DETE DOHRANJUJE

Dohranu bi trebalo ukinuti kada se postigne cilj dohranjivanja ili beba prestane da je prihvata. Pogrešno je misliti da je više uvek i bolje. Sve što će se u jednom delu dana učiniti kao savršen spoj, u najvećem broju slučajeva dolazi na naplatu u drugom delu dana. Tegobe do kojih može dovesti prekomerno hranjenje i upotreba drugih vrsta mleka nekada nije moguće rešiti ni dojenjem

Preporuke su da se bebe isključivo doje do 6. meseca starosti baš zato što putem dojenja dobijaju sve ono što alternativnim vrstama hranjenja nije moguće. Ljubav i pažnju treba konstantno bebi davati na zahtev. Ne dopustite da Vas plač o strah ponesu da samoinicijativnim uvođenjem dohrane bebi uskratite nešto što će mnogo više pomoći njen razvitak. Dohrana samo prema indikacijama, samo u službi dojenja, prvenstveno majčinim mlekom samo dok postoji potreba.


Ukoliko imate neki predlog, pohvalu ili primedbu slobodno mi se obratite preko KONTAKT formulara.

Ako želite da Vam stižu obaveštenja na email prijavite se preko opcije ispod ovog teksta.
Nakon što se prijavite na Vašu email adresu će stići poruka sa linkom preko kojeg potvrđujete prijavu.
Prijava je besplatna.

You agree to receive email communication from us by submitting this form and understand that your contact information will be stored with us.

Pratite me na nekoj od mreža